Pula je rijetki primjer europskog grada u čijoj su povijesnoj jezgri sačuvani znatni ostaci građevina iz rimskog razdoblja i vrlo rijedak do danas očuvan primjer neortogonalnog planiranja rimskog grada, koji svoje ishodište ima u pretpovijesnom kastelieru – protourbanom naselju, histarskoj gradini – prilagođenom izraženoj padini prirodnog terena brežuljka. Taj urbani koncept, tlocrt grada, začet u antici, sačuvao se i traje, uz određene promjene, do danas u trasi postojećih uličnih pravaca i praznih prostora povijesne jezgre koji su više od dva tisućljeća određivali gradski život Pule.

Glavna prometnica tog osobitog sustava komunikacija, glavna žila sabirnica svih uličnih tokova, koji su s vrha brežuljka zrakasto išli do pojasa obrambenih zidina, bila je cirkularna ulica uz samo podnožje brežuljka, koja je dijelila gornji od donjeg grada, podignutog na ravnom zemljištu do zidina prema moru.